Roditelji u nekom periodu postave sebi pitanje o tome, da li bi trebalo da upišu dete na sport ili da sačekaju da ono samo izrazi želju za tim.

Neka deca su u potpunosti operisana od sporta Iz bilo kog razloga — prirodne sklonosti, nesrećnog iskustva, nenamerne kondicije — nedostaje im želja da se bave sportom ili su jednostavno prošli kroz loše iskustvo. Činjenica je da će vam za stidljiviju decu biti potrebno više strpljenja.

Nema ništa loše u početnom odbijanju deteta da se bave sportom ali roditelje može dovesti u nedoumicu i mogu se zapitati da li su oni pogrešili ili dete jednostavno nije sklono sportu.

Sport je sjajan za zdravlje deteta i pruža odličnu socijalizaciju. Međutim, forsiranje dece da se takmiče sa drugom decom, retko se završava dobro.

Dakle, šta bi trebalo da radi zbunjeni roditelj?

Da li da prihvati da je njegovo dete zatvoreno i time mu učini medveđu uslugu ili da proba polako da dete upozna sa sportom. Odgovor bi trebalo da glasi, da bi dete trebalo da uključi u sport, ali pre svega polako i na pravi način, ali i na pravi sport.

Možda dete ima odbojnost prema treniranju, jer mu se ne sviđa određeni sport ili mu se ne sviđa treniranje u celini. Zato bi trebalo odrediti jasnu granicu između forsiranja na samom početku i pozitivnog podsticaja koji će motivisati dete.

Često se vizija roditelja i vizija deteta ne poklapaju. Roditelj možda ima neku određenu sliku o konkretnom sportu, kojim bi njegovo dete trebalo da se bavi, a dete baš ne želi da se bavi tim sportom, možda nije dovoljno talentovano ili nema dovoljno samodiscipline i motivacije.

Uprkos tome mnogo roditelja i dalje forsira treninge, iako dete sasvim nevoljno odlazi na njih i odrađuje ih, jer je naučilo da sluša starije.

Zašto bi trebalo da terate svoju decu da se bave sportom?

Da budemo jasni, roditelji bi trebalo da podstaknu svoju decu da se bave sportom, a ne da ih primoravaju da se bave određenim sportom.

Biranje između nekoliko opcija je mnogo bolje rešenje.

Razgovor bi mogao da reši mnogo toga. Slušajte svoje dete kada vam kaže da ne voli određeni sport i pokušajte da razumete razloge. Ponekad je taj otpor samo trenutno stanje izazvano određenom situacijom, a ponekad dete jednostavno nema afiniteta prema sportu.

Ukoliko dete izrazi želju za određenim sportom, podržite ga. Često roditelji misle da balet nije za dečake ili da fudbal nije za devojčice, ali time samo možete naškoditi svom detetu. Pustite ga da izabere i da ostvari sve svoje potencijale, koliko ono to želi. Istina, deca ponekad ne znaju šta žele. Potrebna im je podrška i motivacija, ali sasvim sigurno neće zavoleti određeni sport ako ga već godinama nije volelo.

Zato oslušnite svoje dete i podržite ga. Zajedno idite na probne treninge, sve dok ne pronađete sport, koji mu zaista odgovara. Kada ga jednom pronađete, budite mu podrška na tom putu, bez obzira što je vaša prvobitna zamisao bila drugačija.

Sport ma kakav bio je uvek dragocen i važan, baš kao i druženje i razvoj ličnosti koje dete ostvaruje na tom putu. Ljubav prema sportu, može samo pozitivno uticati na dete da da maksimum od sebe i tako postane najbolje verzija sebe samog, da upozna svoje vrednosti, interesovanja i veštine.